Cijene aluminija oscilirale su nakon naglog rasta. Digitalno doba povećava potrošnju bakra

Aluminij na Londonskoj burzi metala (LME) posljednjih je dana doživio volatilnost, pri čemu je kraj tjedna donio rast na višegodišnje vrhunce, nakon čega je njegova cijena naglo pala. Nakon zabrinutosti zbog poremećaja opskrbe uslijed sukoba u Perzijskom zaljevu, cijena tromjesečnih ugovora porasla je iznad 3 500 USD po toni 19. ožujka 2026., što predstavlja najvišu razinu u posljednje četiri godine. Stabilnost je narušena oštrom korekcijom zbog zabrinutosti oko globalnog usporavanja i visokih cijena nafte, koje se također odražavaju na potrošnju metala. Psihološki čimbenik također je odigrao ulogu, jer su ulagači nakon rasta počeli zatvarati svoje pozicije. U jednom je trenutku cijena metala pala za 8%; do 20. ožujka gubici su se blago smanjili i ugovori su zatvoreni na 3 287 USD.*

Izvor: Londonska burza metala*

Opskrba pod pritiskom

Regija Perzijskog zaljeva ključni je proizvođač aluminija, pa je situacija ondje najvažniji čimbenik koji utječe na tržište ovog metala. Reuters izvještava da oko 9% globalne proizvodnje dolazi iz ove regije, a ako iz jednadžbe izuzmemo Rusiju i Kinu, postotak se značajno povećava. Sukob je doveo do zatvaranja ili ograničenja rada nekih talionica. Važna karika jedna je od najključnijih prometnih ruta, Hormuški tjesnac, kroz koji prolazi velik dio globalne trgovine. Izvoz i opskrba ulaznim materijalima su poremećeni, što u konačnici dovodi do situacije u kojoj postoji spremnost za isporuku, ali logistička ograničenja to ne dopuštaju. Zanimljivo je da se utjecaj sukoba ne odražava samo u fizičkoj dostupnosti metala, već i u cjenovnim premijama. Europske i azijske burze zabilježile su značajan porast premija iznad tržišnih cijena, što signalizira akutni manjak odmah dostupnog materijala, pri čemu su te premije dosegnule najviše razine posljednjih godina. Međutim, sukob nije donio samo rast cijena. Yahoo Finance navodi da su više cijene i neizvjesnost također oslabile potražnju u nekim regijama, što je tipično za tržišta tijekom geopolitičke nestabilnosti, kada su kupci oprezniji pri kupnji.

Pretrpana kineska skladišta

Ovaj je fenomen važan u Kini, koja ima specifičnu ulogu na tržištu aluminija. Zemlja obično djeluje kao stabilizirajući element, no situacija se trenutačno razvija drukčije, jer su se ondje, prema Yahoo Financeu, počele gomilati zalihe aluminija, pri čemu su količine dosegnule najviše razine od 2020. Zanimljivo je da, unatoč globalnom manjku, Kina ima poteškoća u pronalasku lokalnih kupaca za svoje zalihe. Što se tiče izvoza u inozemstvo, on je u prvim mjesecima 2026. porastao za oko 13%. Važan je čimbenik to što kineska proizvodnja doseže svoje granice. Ograničenja kapaciteta i regulatorne intervencije znače da zemlja više ne može odgovoriti na poremećaje opskrbe kao u prošlosti. To potvrđuju i Reutersove analize, prema kojima kineski sektor radi blizu maksimalnog kapaciteta. To u nekim slučajevima pridonosi neravnoteži izvozeći višak tijekom razdoblja slabe potražnje.

Nestašica za podatkovne centre

S druge strane, imamo još jedan industrijski metal, bakar. Posljednjih je godina došao u prvi plan ponajprije zbog rastuće potražnje iz tehnološkog sektora. Prema najnovijim izvješćima, rizik od nestašice bakra sve je očitiji, povezan sa širenjem podatkovnih centara. Ovi su objekti iznimno zahtjevni u pogledu električne infrastrukture, uključujući opsežno kabliranje, što automatski povećava potrošnju bakra. Potražnja za podatkovnim centrima raste ponajprije u vezi s razvojem umjetne inteligencije i usluga u oblaku. Međutim, ponuda ne prati taj rast. Rudarenje bakra kapitalno je intenzivno, a novi projekti zahtijevaju godine pripreme. To znači da kratkoročno nije moguće značajno povećati proizvodnju. Stoga se sve češće govori da bi nestašica bakra mogla usporiti razvoj tehnološke infrastrukture.

Korekcija je pogodila i bakar

Kretanje cijena bakra u posljednjim razdobljima pokazuje njegovu osjetljivost na globalne gospodarske čimbenike. Crveni metal nedavno je prošao isti razvoj kao aluminij. Početak godine obilježile su rekordne razine, potaknute snažnom potražnjom i ograničenom ponudom. Posljednji dani siječnja doveli su cijenu na nešto ispod 14 tisuća USD po toni. Posljednjih dana, međutim, cijena se značajno promijenila. Bakar se pridružio širem rasprodajnom valu, također zbog strahova od usporavanja i zatvaranja pozicija. Važan čimbenik bila je najnovija odluka američkih Federalnih rezervi, nakon koje je oslabilo nekoliko imovina, uključujući zlato, srebro i kriptovalute. Na svom drugom sastanku ove godine Fed je odlučio zadržati kamatne stope nepromijenjenima na 3,50 – 3,75%. Na dan 20. ožujka cijena tromjesečnih terminskih ugovora na bakar pala je za oko 10% na 11 929 USD.* Unatoč kratkoročnom padu, dugoročni temelji ostaju relativno snažni zahvaljujući spomenutoj potražnji iz energetike, elektromobilnosti i digitalizacije.

Izvor: Londonska burza metala*

* Prošli rezultati nisu jamstvo budućih rezultata.