Bliski istok ponovno je dospio u središte pozornosti nakon što su se napetosti između Sjedinjenih Američkih Država, Izraela i Irana eskalirale te dovele do niza napada od kraja veljače. Uz brojne iranske napade na naftna i plinska postrojenja diljem Perzijskog zaljeva, zemlja je odlučila preuzeti potpunu kontrolu nad strateškim Hormuškim tjesnacem. Riječ je o važnom energetskom čvorištu kroz koje se transportira oko 31% globalnih zaliha nafte i 20% zaliha ukapljenog prirodnog plina. Zbog povećanog rizika od napada, prema Clarkson Researchu trenutačno oko 3.700 brodova čeka u lukama, što dovodi do kašnjenja i smanjene opskrbe. Prva reakcija bila je volatilnost na tržištima nafte i plina. Terminski ugovori na sirovu naftu WTI porasli su za oko 12% od početka sukoba 28. veljače 2026., a do 4. ožujka njihova je cijena premašila razinu od 75 USD, dosegnuvši najvišu razinu u više od godinu dana. Vrlo slična kretanja zabilježena su i kod terminskih ugovora na naftu Brent, koji su premašili razinu od 81 USD. Cijena prirodnog plina porasla je za oko 12%, no do 4. ožujka 2026. ponovno je pala za gotovo 7% ispod razine od 3 USD. Nizozemski plinski ugovori zabilježili su značajan skok, pri čemu su cijene porasle i do 96% do 3. ožujka, a potom pale za 22% na 49 EUR.*
Kretanje cijena terminskih ugovora na sirovu naftu WTI tijekom posljednjih 5 godina. Izvor: Investing.com*
Kretanje cijena terminskih ugovora na naftu Brent tijekom posljednjih 5 godina. Izvor: Investing.com*
Kretanje cijena terminskih ugovora na prirodni plin tijekom posljednjih 5 godina. Izvor: Investing.com*
Kretanje cijena terminskih ugovora na nizozemski plin tijekom posljednjih 5 godina. Izvor: Investing.com*
Nepovoljna očekivanja
Prema stručnjacima, postoji nekoliko analiza i procjena o tome koliko bi cijene nafte mogle porasti. One se kreću između 80 i više od 100 USD po barelu, ovisno o trajanju sukoba. [1] Dugotrajan sukob i rast cijena goriva u konačnici bi utjecali na opskrbne lance, povećali cijene za obične ljude i usporili gospodarstvo. Prema izračunima analitičara, porast cijene nafte za 10 dolara uzrokovao bi rast inflacije za 0,4%.
Neočekivano kretanje žutog metala
Kao što je tradicionalno slučaj, u vremenima sukoba i neizvjesnosti ulagači se okreću sigurnim utočištima poput metala. Međutim, trenutačna situacija pokazala je koliko tržišta mogu biti nestabilna, jer su i zlato i srebro pali. Početak ožujka obilježio je rast u oba slučaja, no do 4. ožujka pali su na razine od približno 5.120 USD u slučaju žutog metala i 82 USD po unci srebra.* Prema analitičarima, to je ponajprije posljedica jačanja dolara i činjenice da se tržište više fokusira na ekonomske posljedice poput rasta inflacije i rizika povezanog s pauziranjem smanjenja kamatnih stopa. Međutim, to ne znači da se situacija ne može promijeniti te bi u slučaju nastavka eskalacije kretanja cijena mogla krenuti u drugom smjeru.
Kretanje spot cijena zlata tijekom posljednjih 5 godina. Izvor: Investing.com*
Kretanje spot cijena srebra tijekom posljednjih 5 godina. Izvor: Investing.com*
Napeta tržišta dionica
Globalno tržište dionica također je reagiralo padovima. U Americi su glavni burzovni indeksi početkom ožujka pali za približno 1%, dok je u Europi pad iznosio oko 2%, pri čemu su neki indeksi produbili gubitke na više od 3%.* U Aziji je najveći pad zabilježio južnokorejski Kospi s više od 12%. Do 4. ožujka većina je uspjela smanjiti gubitke.* Pogođene su i dionice u zrakoplovnoj industriji, potrošačkim uslugama i turističkom sektoru. Zatvaranje zračnog prostora nad većim dijelom Perzijskog zaljeva, osobito nad popularnim odredištima poput Dubaija i Tel Aviva, dovelo je do otkazivanja tisuća letova, pri čemu je zrakoplovna tvrtka Cirium izvijestila o oko 11.000 letova. Dugoročno, situacija utječe i na luksuznu robu, budući da prema Morgan Stanleyju Bliski istok čini do 6% globalne prodaje. Primjerice, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, osobito u Dubaiju, velik dio prihoda dolazi upravo iz tog segmenta. S druge strane, dobitnici su dionice energetskih i obrambenih kompanija, koje rastu zahvaljujući višim cijenama goriva i potrebi za povećanom sigurnošću.
Azija je najizloženija
Jasno je da je utjecaj sukoba neujednačen te da su neki segmenti, pa čak i zemlje, izloženi većem riziku. Azijske zemlje poput Kine, Japana i Južne Koreje vrlo su ranjive jer njihova energetska sigurnost ovisi o uvozu nafte i plina koji prolaze kroz tjesnac. Sve tri zemlje uvoze više od 70% svojih zaliha iz bliskoistočnih zemalja, a velik dio prolazi kroz ovu geografsku točku. Prema analitičarima iz Kplera, najviše su pogođene južnoazijske države, budući da Pakistan uvozi 99% svog plina iz Emirata, Bangladeš uvozi 72%, a Indija uvozi više od polovice svojih zaliha odande. Europska gospodarstva također su pod pritiskom dok pokušavaju diverzificirati opskrbne lance dalje od ruskih resursa. Sjedinjene Američke Države, manje ovisne o nafti iz pogođene regije, nisu imune. Više cijene benzina i goriva smanjuju dohodak potrošača, što utječe na njihovo ponašanje i potrošnju.
* Prošla izvedba nije jamstvo budućih rezultata
[1] Izjave usmjerene prema budućnosti temelje se na pretpostavkama i trenutačnim očekivanjima koja mogu biti netočna ili na trenutačnom gospodarskom okruženju koje se može promijeniti. Takve izjave nisu jamstvo buduće izvedbe. Uključuju rizike i druge neizvjesnosti koje je teško predvidjeti. Rezultati se mogu bitno razlikovati od onih izraženih ili impliciranih u bilo kojim izjavama usmjerenima prema budućnosti.
.svg)
.svg)