Tijekom 2024. cijene kakaa porasle su na povijesne vrhunce i u jednom trenutku čak premašile 12 000 USD po toni. Od tada se situacija dramatično promijenila, a cijene su postupno pale ispod 4 000 USD. Samo od početka godine kakao je izgubio više od 43%, a na dan 16. ožujka 2026. cijena najbližih CC1 ugovora na američkoj burzi terminskih ugovora ICE iznosila je 3 396 USD. Gledajući godišnji grafikon, ugovori su bili niži za 58%. Međutim, iz perspektive od 5 godina ostali su u pozitivnom području s 35%. Oštar pad cijena potvrđuju i izvješća s financijskih tržišta, prema kojima je kakao dosegnuo višegodišnje najniže razine i na londonskoj i na njujorškoj burzi.*
Kretanje cijena najbližih ugovora kakaa CC1 tijekom posljednjih 5 godina. Izvor: Trading View*
Olakšanje za žetvu
Jedan od glavnih razloga pada je poboljšanje izgleda proizvodnje u Zapadnoj Africi. Prema Reutersu, posljednjih tjedana u „kakaovim regijama” zabilježene su iznadprosječne oborine, što je poboljšalo rast plodova kakaa i povećalo očekivanja veće žetve. Vrijeme je prethodnih godina bilo jedan od glavnih pokretača rasta cijena, jer su suše i bolesti znatno oštetile usjeve. Prema analitičarima, to potvrđuje klasičnu dinamiku robnih tržišta, gdje razdoblja iznimno visokih cijena često slijede brze korekcije.
Pomak u tržišnoj ravnoteži
Međutim, pad cijena donosi nove probleme u opskrbnom lancu. Zbog sporije kupnje od strane trgovaca, ubrana zrna kakaa gomilaju se u skladištima i propadaju. Do ovog razvoja došlo je u kombinaciji s padom cijena i slabijim interesom prerađivača čokolade. Problem je nastao unutar samog prodajnog sustava u Zapadnoj Africi. Reuters izvještava da lokalne vlade na početku sezone određuju fiksne cijene za urod. Kada se globalne cijene naglo promijene, takav sustav stvara značajne napetosti između poljoprivrednika, trgovaca i države. U nekim slučajevima trgovci odbijaju kupovati kakao po cijenama višim od trenutačne tržišne vrijednosti, što dovodi do toga da dio uroda ne stigne na tržište na vrijeme. Ova situacija na kraju najviše pogađa poljoprivrednike, jer su već prodali svoj urod državi, ali zbog nedostatka interesa ne dobivaju isplatu. Jedan je poljoprivrednik morao prodati velik dio svog uroda ilegalnim kopačima pijeska, budući da je prodaja posljednjih godina pala s 300 vreća na 50 jedinica.
Intervencije u cijene i trgovinski sustav
Kako bi stabilizirale sektor, Gana i Obala Bjelokosti, koje zajedno proizvode približno 60 do 70% svjetskog kakaa, počele su poduzimati mjere. Prema Reutersu, vlada Obale Bjelokosti odlučila je značajno smanjiti otkupnu cijenu kakaa za poljoprivrednike, pri čemu se očekuje da će cijena za novu sezonu pasti za više od polovice. To bi značilo smanjenje na približno 800 do 1 000 CFA (1,45 – 1,81 USD) po kilogramu s izvornih 2 800 CFA. To je uslijedilo nakon odluke da kakao više nije primarna kultura, već sekundarna. Uključivalo je i promjenu sezone uzgoja – sada od ožujka do kolovoza (ranije od travnja do rujna), a uz to će vlada otkupiti 100 tisuća tona neprodanog kakaa od poljoprivrednika za pola milijarde USD. Sličan korak poduzela je i Gana, koja je smanjila zajamčenu cijenu za poljoprivrednike za približno 28%. Cilj ovih mjera je uskladiti domaće cijene s trenutačnim uvjetima na globalnom tržištu i vratiti interes trgovaca.
Tržišne reforme
Zemlje su također počele razmatrati šire promjene. Primjerice, Obala Bjelokosti razmatra promjene sustava prodaje kakaa putem dugoročnih ugovora. Prema Reutersu, raspravlja se i o mogućnosti izravnije prodaje kakaa proizvodnim tvrtkama ili jačanja uloge domaćih trgovaca. Analitičari upozoravaju da bi ove reforme mogle značajno promijeniti funkcioniranje globalnog tržišta kakaa. Istodobno upozoravaju da stabilizacija sektora neće biti laka, jer tržište uvelike ovisi o globalnoj potražnji za čokoladom. Budući razvoj stoga će ovisiti ne samo o odlukama afričkih vlada, već i o tome kako se potrošnja čokoladnih proizvoda bude razvijala na globalnim tržištima.
* Prošla izvedba nije jamstvo budućih rezultata
.svg)
.svg)