Rast uvjetovan s nekoliko varijabli
Prognoze Morgan Stanleyja, Goldman Sachsa i JPMorgana za 2026. govore o nastavku rasta globalnog gospodarstva. Prema JPMorganu, BDP je u 2025. stabilno rastao, pri čemu su se financijska sredstva uglavnom slijevala u tehnologiju. Ipak, primjerice u SAD-u, širi razvoj bio je otežan problemima u javnom sektoru i inflacijom. Banka također očekuje da bi se „tvrdokorna” inflacija mogla zadržati, no prva polovica godine mogla bi donijeti poboljšanje BDP-a. Njegov rast mogao bi biti potaknut poreznim programom potpisanim u srpnju 2025. s zanimljivim nazivom „One Big, Beautiful Bill Act”. Donosi porezna smanjenja, a primjerice pravne osobe imat će koristi veće od 230 milijardi USD, što će poduprijeti privatni sektor i, zajedno s nižim kamatnim stopama, smanjiti nezaposlenost. Međutim, potrebno je uzeti u obzir i javni dug, koji se potencijalno povećava zbog sličnih mjera olakšica. Što se tiče kamatnih stopa, tržište očekuje daljnja smanjenja, a prema alatu CME FedWatch to bi se moglo dogoditi već na sastanku Sustava federalnih rezervi u ožujku (na dan 29. prosinca 2025.). Sam FED u prosincu nije signalizirao nikakve buduće korake i promatrat će kako se gospodarstvo ponaša.
Geopolitika može promijeniti sentiment
Politički čimbenici također ostaju izvor neizvjesnosti. Trumpove carine, koje su u proljeće 2025. donijele globalne šokove, donekle su se povukle u drugi plan, ali i dalje oblikuju geopolitičke odnose. Olakšanje su donijeli sporazumi s važnim partnerima poput EU-a, Japana ili Kine, no Goldman Sachs ipak upozorava da carine mogu i dalje stvarati rizike. Dodatnu volatilnost mogla bi donijeti sudska odluka u vezi s primjenom Zakona o međunarodnim izvanrednim gospodarskim ovlastima (International Emergency Economic Powers Act), koji je američki predsjednik koristio za uvođenje carina. U studenome bi se ulagači trebali pripremiti za izbore za američki Kongres, koji se tradicionalno održavaju na polovici predsjedničkog mandata i mogli bi donijeti kratkoročnu volatilnost. Naposljetku, potrebno je spomenuti i vojne sukobe, koji stvaraju pritisak na ulaganja.
Razlike u tempu rasta
Analitičari očekuju rast globalnog BDP-a, ali JPMorgan upozorava da će se scenariji razlikovati od regije do regije. Pokretačka snaga ostat će Sjedinjene Američke Države, zahvaljujući tehnološkom sektoru. Mišljenja o rastu u Europi se razlikuju. Dok JPMorgan govori o povećanom zamahu, Morgan Stanley ukazuje na sporiji razvoj. U Aziji bi Japan mogao rasti pod vodstvom novog premijera, oko čega se slažu JPMorgan i Goldman Sachs. Razvijena tržišta također bi mogla napredovati, uključujući Kinu, čiji bi fiskalni poticaji iz 2025. mogli donijeti željene plodove. Morgan Stanley je pesimističniji u pogledu Kine, navodeći u svojoj prognozi da su poticaji bili spori.
Umjetna inteligencija kao test očekivanja?
Glavna tema nadolazeće godine ostaje umjetna inteligencija. Nekoliko analitičara slaže se da će se obujmi ulaganja i dalje kretati u milijardama dolara, ne samo u AI nego i u softver i podatkovne centre. Primjerice, Meta, čije su procjene potrošnje u 2025. porasle na 70–72 milijarde USD, očekuje da će u 2026. biti znatno više. Microsoft također očekuje znatno viši tempo ubuduće, nakon što je u tehnologiju uložio 35 milijardi USD. Umjetna inteligencija pokretačka je snaga profita mnogih kompanija, a svaka bi željela zgrabiti svoj dio AI kolača, što može dovesti do zasićenja i pitanja mogu li kompanije ispuniti visoka očekivanja tržišta. Gledajući dosadašnje financijske rezultate, činilo bi se da ih ispunjavaju, ali to nije jamstvo.
Dokle će indeks ići u nadolazećoj godini?
Kada se promatraju burzovni indeksi, osobito glavni američki referentni indeks – S&P 500, postavlja se pitanje hoće li indeks moći nastaviti svoj trend rasta. Analitičari se slažu da hoće, ali imaju različita stajališta o postotnom rastu, koji se kreće od jednoznamenkastih razina do odvažnijih dvoznamenkastih. Dok, primjerice, UBS i Wells Fargo govore o rastu od 5–7%, Morgan Stanley i LSEG očekuju 13% odnosno 11%, a istraživačka tvrtka FactResearch govori o čak 15% rasta u nadolazećoj godini. [1] Ključni čimbenici bit će korporativna dobit i sposobnost opravdavanja ulaganja i odluka.
Osiguranje u neizvjesnom okruženju?
Plemeniti metali imaju važnu ulogu u ulagačkim portfeljima, osobito zlato, dok jeftinije srebro također dolazi u prvi plan. Kao sigurno utočište, imaju koristi od nestabilnosti na globalnim tržištima poput spomenutih geopolitičkih i fiskalnih rizika. U vezi s umjetnom inteligencijom raste i potražnja za rijetkim metalima, primjerice platinom, bakrom ili paladijem. JPMorgan očekuje da bi zlato moglo porasti i do U5,000 USD po unci, a u slučaju srebra moglo bi biti 58 USD. [2] Sličnu prognozu za zlato iznijela je i Bank of America, dok Goldman Sachs očekuje vrijednost od 4,900 USD.
Ispravne odluke su važne
Godina 2026. će stoga prema analitičarima biti godina rasta, [3] no potrebno je pripremiti se na rizike i volatilnost. Prilike će postojati, ali potrebno ih je razmatrati ne samo na temelju makroekonomskih podataka, nego i događaja iz cijelog svijeta. Stoga je, u vezi s aktualnim kretanjima, važno staviti naglasak na diverzifikaciju, što preporučuju i analitičari.
[1,2,3] Izjave usmjerene prema budućnosti temelje se na pretpostavkama i trenutačnim očekivanjima, koja mogu biti netočna, ili na trenutačnom gospodarskom okruženju, koje se može promijeniti. Takve izjave nisu jamstvo budućih rezultata. Uključuju rizike i druge neizvjesnosti koje je teško predvidjeti. Rezultati se mogu bitno razlikovati od onih izraženih ili impliciranih u bilo kojim izjavama usmjerenima prema budućnosti.
Ovaj tekst predstavlja marketinšku komunikaciju. Ne predstavlja oblik investicijskog savjeta niti investicijskog istraživanja, niti je ponuda za sklapanje bilo kakve transakcije koja uključuje financijski instrument. Sadržaj teksta ne uzima u obzir individualne okolnosti čitatelja, njihovo iskustvo ili financijsku situaciju. Prošli rezultati nisu jamstvo niti predviđanje budućih rezultata.
.svg)
.svg)